Lovac, djed Milan u “Zvjezdicama”
Već tijekom doručka, djeca u odgojnoj skupini nestrpljivo su počela zapitkivati kada će doći Paula u vrtić, a sve zbog najavljenog dolaska njenog djeda. Naime, proteklih dana kada su neke naše aktivnosti bile usmjerene na brigu za životinje zimi, Paula je napomenula da njen djed brine o šumskim životinjama: ” Moj djed Milan je lovac. On hrani srnice. Ja sam ih jedanput vidjela dok sam sa djedom nosila hranu.” Lovro je na to rekao : “Ja kad budem veliki isto ću biti lovac. ” To nam je bio poticaj da djeda Milana pozovemo u vrtić i što više saznamo o lovcima te na koje načine brinu za životinje. Kada je djed Milan napokon stigao, prvo je pitanje bilo : ” Kako se postaje lovac ?” Saznali smo da lovac može biti samo onaj tko završi školu, nauči mnogo o šumskim životinjama i završi obuku za korištenje oružja, tj. puške. Pokazalo se da su djeca jako osviještena o opasnostima vezanim uz oružje. Eva je istaknula da je njen tata isto lovac, da baš ne ide u lov, ali ima lovačko odijelo. Djed Milan nam je objasnio da lovci nose lovačko odijelo koje je zelene boje jer mnogo borave u prirodi, a priroda je zelena. Lovci imaju radno i svečano odijelo. Djeca su zamijetila da ima nešto neobično oko vrata. Objasnio im je da je to lovačka kravata sa veprovim zubom te da mogu nositi ukrase samo od onih životinja koje ulove. Edi je izjavio kako je vidio lovce u lovu koji su imali narančaste prsluke, a znao je i zašto. Djed nam je pokazao fotografije sa hranilištima za životinje koje sami izrađuju. Svaki lovac ima dužnost izraditi jedno hranilište. Saznali smo da postoje dvije vrste lovačkih pasa: goniči i ptičari koji su obučeni tako da životinje nanjuše i potjeraju ih, ili “dignu” ptice u zrak, ali ih ne diraju. Vrijeme sa djedom Milanom brzo je prošlo. Dogovorili smo da ćemo posjetiti lovački dom te u živo vidjeti hranilište za životinje.
Od srca zahvaljujemo djedu Milanu Šoštariću i veselimo se ponovnom susretu.
Ksenija Hrestak